O namaHrvatska naivna umjetnostVideo prezentacijeProdajna galerija u DubrovnikuAktivnostiVukovarski križKontaktLokacija
 
Svjetski centar: Čudo hrvatske naive postoji još od 1993. godine i od tada kompanija «Amalteja», koja ga vodi, brine se za nakladništvo, promidžbu i prodaju hrvatske naive u zemlji i svijetu.Prva velika izložba održana je 1995. u Beču, u «Palais Palfy» a otvorio ju je bivši hrvatski predsjednik vlade dr. Ivo Sanader.

Godine 1996. kompanija izdaje svoje najznačajnije djelo, do dana današnjeg, jedinu monografiju o fenomenu hrvatske izvorne (naivne) umjetnosti, monografiju pod naslovom «Čudo hrvatske naive» i to 3.000 primjeraka na hrvatskom, 3.000 primjeraka na engleskom, 2.000 primjeraka na njemackom i 2.000 primjeraka na talijanskom jeziku.
Izložba u Beču: veleposlanik u Austriji Milan Ramljak, likovni kritičar Josip Depolo, bivši hrvatski predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader i Ratko Vince  

Predgovor je napisao prvi hrvatski Predsjednik Republike, otac nove Hrvatske, dr. Franjo Tuđman.Monografija uskoro postaje protokolarni poklon Republike Hrvatske.Iz ruku Predsjednika Republike dobili su je na poklon Bill Clinton, Madelaine Albright, Vaclav Havel, Kofi Annan, princ Rainer od Monaca i mnogi svjetski ministri kulture. Svjetski znameniti intelektualci (poput Umberta Eca, Claudija Magrisa i Carla Sgorlona) dobili su je također.

1996. godine kompanija «Amalteja» otvara na glavnom hrvatskom trgu, trgu bana Jelačića u Zagrebu prodajnu galeriju
Svjetski centar: Čudo hrvatske naive koji djeluje do 2000. godine i u tom razdoblju postaje kultno zagrebačko mjesto.

Prvi hrvatski Predsjednik dr. Franjo Tuđman u razgovoru s našim
direktorom Ratkom Vinceom u našoj galeriji Svjetski centar:
Čudo hrvatske naive na glavnom hrvatskom trgu, Trgu bana Jelačića
Ulaz u našu galeriju Svjetski centar: Čudo
hrvatske naive na Jelačićevom placu u Zagrebu

Naša sljedeća velika inozemna izložba bila je u Chicagu, SAD, (1997.) koja se pretvorila u Prvi američki centar hrvatske umjetnosti. U tom je centru naša kompanija predstavila, osim hrvatske naive i hrvatskog akademskog slikarstva, i Sveučilišnu knjižnicu, i «Školsku knjigu», «Zagreb-film» i još neke važne hrvatske kulturne institucije. Centar je otvorio hrvatski veleposlanik u SAD Miomir Žužul.

Panorama Chicaga
Unutrašnjost Prvog američkog centra hrvatske umjetnosti


Sljedeće godine, u okviru Hrvatskih dana u Njemačkoj, «Amalteja» otvara veliku izložbu u Bonnu, tada glavnom gradu Njemačke. Izložbu otvara, uz predsjednika Hrvatskog parlamenta akademika Vlatka Pavletića i Predsjednica Skupštine Vijeća Europe gospođa Leni Fischer.

Iste godine dodijeljen nam je zapušteni dvorac u Gornjoj rijeci, pokraj Križevaca, u podkalničkom kraju. U njemu smo 13. rujna održali Prvi Svjetski dan hrvatske naive u nazočnosti predsjednika parlamenta i svih važnijih hrvatskih naivnih slikara na čelu s Ivanom Rabuzinom i Ivanom Lackovićem-Croatom. U publici je zapažen i sadašnji ravnatelj Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti Vladimir Crnković.

Tom je prilikom održana i izložba koja je trebala poslužiti kao aukcija za renoviranje dvorca i njegovo pretvaranje u elitni hotel u kojem bi svi apartmani bili opremljeni i dizajnirani u stilu svakog važnijeg hrvatskog naivnog slikara.
Izložba u Bonnu: sadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, tadašnji dopredsjednik Sabora Žarko Domjan i Predsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe gospođa Leni Fischer  

Park oko dvorca trebao je postati parkom hrvatske naive i skulpturama hrvatskih naivnih kipara. Dvorac je trebao postati prvi u elitnom hrvatskom hotelskom lancu i hotelskom brandu «Čudo hrvatske naive». Međutim, promjenom političke vlasti 2000. godine «Amalteja» gubi i galeriju u Zagrebu i dvorac.


Dvorac u Gornjoj Rijeci
Predsjednik Hrvatskog državnog sabora akademik Vlatko Pavletić,
Ratko Vince i dužnosnici Koprivničko-križevačke županije na svečanoj
proslavi početka radova na rekonstrukciji dvorca u hotel – muzej
Čudo hrvatske naive i na Prvi Svjetski dan hrvatske naive – 13. rujna 1998

1998. godine «Amalteja» organizira i niz izložbi u Italiji. Jedna od njih je ona u Tolmezzu, u Palazzo Frisacco. Poznati talijanski književnik, višekratni kandidat za Nobelovu nagradu, Carlo Sgorlon tom je prilikom napisao prekrasan esej u listu «Messagero» o hrvatskoj naivnoj umjetnosti kao utočištu europske umjetnosti.

Izložba u Palazzo Frisacco
Veliki talijanski pisac Carlo Sgorlon sa suprugom

1998. godine «Amalteja» organizira i realizira poklon za Sv. Oca Ivana Pavla II. u povodu njegovog drugog pastoralnog posjeta Hrvatskoj. Tri metra visok drveni križ na kojem je bilo intarzirano 15 postaja Križnog puta, a koje su, zapravo 15 umjetničkih slika na staklu, stajao je uz pozornicu na zagrebačkom Kaptolu, uz samog Sv. Oca.

"Vukovarski križ"
Sveti otac Ivan Pavao II. pored pozornice na
Kaptolu,pokraj Vukovarskog križa

Križ je, kasnije, na putu prema Rimu proputovao i bio izlagan diljem Italije, no Ivan Pavao II je poželio da ga on pokloni jednom od hrvatskih gradova-mučenika, Vukovaru ili Dubrovniku. Tako je i bilo. Križ se i danas može razgledati u galeriji Dominikanskog samostana u Dubrovniku, u kojem nas trajno podsjeća na papu Ivana Pavla II, na hrvatsku naivnu umjetnost i Križni put Hrvatske u Domovinskom ratu.

2003. naša kompanija na Dubrovačkim ljetnim igrama, u Palaci Sponza organizira izuzetno značajnu izložbu pod naslovom ” Parizu u čast – hrvatska naiva 50 godina poslije “ (u povodu pola stoljeća od pariške izložbe Ivana Generalića).

Ratko Vince govori na svečanom otvaranju u Palači Sponza
Veliki američki glumac John Malkovich na izložbi
u Palači Sponza na Dubrovačkim ljetnim igrama


Izložbu su posjetilo više od 100.000 ljubitelja umjetnosti, mnogi uglednici, a medu njima izraelski predsjednik Republike, hrvatski predsjednik Republike, ministri kulture a najpopularniji gost bio je američki glumac John Malkovich. Izložbu su otvorili direktor Dubrovačkih ljetnih igara dr. Ivica Prlender i sin slavljenika Josip Generalić.

Od tada djeluje u Dubrovniku i nova galerija koju vodi ova kompanija, pod naslovom «Izvorni naglasak Hrvatske». Nalazi se pred ulazom u Dominikanski samostan a djeluje i danas.

2004. «Amalteja nova» započinje s izdavanjem monografija u «Biblioteci hrvatske izvorne umjetnosti – novi naraštaj». Prva monografija u nizu je ona o slikarici Nadi Švegović-Budaj za koju je posebni esej napisala književnica Božica Jelušić. U Kneževom dvoru, u Dubrovniku, održana i promocija monografije i izložba iste autorice pod naslovom «Religija i mitologija u djelu Nade Švegović-Budaj». 2005. smo izdali drugu monografiju u istoj Biblioteci o mladoj slikarici Biserki Zlatar za koju je tekst napisao povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić.

Monografija o Biserki Zlatar
Monografija o Nadi Švegović-Budaj

Ovogodišnje aktivnosti svode se na stvaranje ugodnog ozračja u prodajnoj galeriji u Dubrovniku, zatim vršenje priprema za izložbe u Yokohami Japan i St. Petersburgu USA te na pripremu treće, četvrte i pete monografije u nizu o slikarima Franji Klopotanu, Nikoli Vecenaju Leportinovu i Josipu Pintariću Puci.